utrka

  Za računanje psećih godina ne postoji jedinstvena formula zbog toga što psi manjih dimenzija rastu i sazrijevaju brže, a žive duže od pasa većih dimenzija. Međutim, kinolozi su i za ovo pronašli jednostavnu računicu pa kažu: prva pseća godina se računa kao dvadeset i jedna ljudska, a svaka sljedeća se računa kao četiri ljudske godine. Tako, naprimjer, za psa od sedam godina može se isvesti ovakva računica: 21+(6x4)=45 ljudskih godina, što drugim riječima znači da je pas u zrelim godinama. Pas od deset godina ima prema ovakvoj računici 57, a pas od 15 godina, ima 77 ljudskih godina. *** Najmanje 63% vlasnika pasa ljubi svoje mezimce: 45% ih ljubi u nos, 19% u predio vrata, 7% leđa, 5% stomak i oko 2% noge. Ostalih 29% svoje poljupce usmjerava na ostale dijelove tijela.

***

divlje guske

Ptice selice koje svake jeseni kreću na svoju veliku seobu i koje u toku te seobe neprekidno lete i po nekoliko sedmica, veoma malo spavaju u toku svog leta. Ornitologe je dugo mučilo ovo pitanje i odgovor na njega. Odgovor su dobili tek kada su rodama na grudi privezali osjetljive radio aparate, pomoću kojih su dobili podatke da selice spavaju u letu, tako što svoju glavu polažu na krilo. Svaka ptica spava svega 10-15 minuta, ali joj je i to dovoljno da povrati snagu za dalji let. Posmatrajući ptice selice u letu, svako je mogao zapaziti da one lete u jatima u obliku klina, kao i da sva jata zajedno obrazuju jedan veliki klin. Pojedinačno jato roda koje se sprema za spavanje odlazi u sredinu velikog jata da tokom leta ne bi izgubilo orijentaciju. Let ovog jata koje spava odvija se po sluhu, tj. rode koje spavaju čuju kroz san krike ostalih budnih roda i tako se orijentišu u letu. Kada ovo jato roda odspava i odmori se, ono odlazi na neko mjesto u velikom klinu, često puta na čelo klina, a na njegovo mjesto dolazi drugo jato na koje je došao red za spavanje. Iz tog razloga čovjek može da zapazi da se formacija klina kod ptica selica za trenutak pokvari, ali da ubrzo klin dobija svoj pravilan oblik.

***

Astor

Ispitivanje koje je rađeno na Bečkom univerzitetu na Katedri za kognitivnu biologiju, dokazalo je da psi imitiraju vlasnike. Deset odraslih pasa raznih rasa i njihovi vlasnici učestvovali su u eksperimentu. Svi psi prethodno su naučeni da otvore klizna vrata šapom ili glavom. Zatim su psi gledali svoje vlasnike kako otvaraju vrata rukom ili glavom. Kasnije, vlasnici su se morali spustiti na pod i glavom odgurati klizna vrata. Kasnije su pse razdvojili u dvije grupe, na one koji su bili nagrađeni kad bi otvorili vrata i one koji nisu. Svi psi su kopirali ono što su vlasnici činili, bez obzira na nagradu.

***

mladi jelen

Predstava o životinjama je otprilike sljedeća: One ne pate onoliko koliko pate ljudi, one ne misle, ne brinu se, nemaju predstavu o budućnosti i svojoj smrtnosti, mogu da uspostave vezu sa nekim ali ne mogu da vole, možda čak nisu ni svjesne sebe. Nauka, međutim, dokazuje da te predstave nisu tačne. Nasuprot vladajućim predstavama, posljednja istraživanja su pokazala da životinje imaju svijest i samosvijest, mogu da misle, mogu da pate i budu srećne, baš kao i ljudi.