Zapisnik sa grupne diskusije na okruglom stolu

Prvi sastanak grupe je održan u utorak, 13. 09. 2011. u prostorijama Kancelarije/Ureda za veterinarstvo BiH, Radićeva 8, Sarajevo

Predložene su sljedeće teme za diskusiju na sastanku:

  1. Uloga grupe;
  2. Odnos između grupe i Nadzornog odbora projekta;   
  3. Prikupljanje podataka o divljim životinjama;
  4. Prikupljanje mapa lovišta u cijeloj BiH;
  5. Logistika postvakcinalnog nadzora, planiranje provođenja i određivanje ciljeva;
  6. Priprema informacija o kampanji i instrukcija za uzimanje i dostavu uzoraka za lovce;               
  7. Naknada za lovce za skupljanje uzoraka (odstrijeljene ili uginule životinje);    
  8. Značaj kampanje nadzora klasične svinjske kuge kod divljih svinja i mogućnost njenog intenziviranja;                    
  9. Dogovor o pružanju savjeta Nadzornom odboru projekta o ovim temama.                    

 

Na sastanku su bili prisutni:

-         Aleksandar Nemet, Kancelarija/Ured za veterinarstvo BiH

-         Muharem Bahor, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

-         Salem Alihodžić, Savez lovačkih organizacija BiH

-         Faruk Huskanović, Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona

-         Ian Robertson, Vođa projektnog tima

-         Nedžad Hadžialić, Veterinarski asistent na projektu

 

 

Zabilješke sa sastanka:

1.       Vođa projektnog tima je objasnio da je grupa osnovana kako bi se bavila specifičnim tehničkim i stručnim pitanjima kako bi se izbjeglo o njima razmatrati tokom sastanaka Nadzornog odbora projekta.      

2.      Vođa projektnog tima će izvijestiti Nadzorni odbor o prijedlozima grupe.

3.      Podaci o divljim životinjama su dostupnii i rado će biti ustupljeni projektnom timu, ali dobivanje tih podataka trenutno nije hitno, jer predložena pojednostavljena strategija implementacije postvakcinalnog nadzora izbjegava očekivanu usku povezanost između broja lisica u svakom lovištu i ciljnog broja uzoraka iz svakog lovišta.

4.      Isto se odnosi na mape lovišta i njihovu velčinu u hektarima ili km².

5.      O sljedećim tačkama se raspravljalo za vrijeme glavne diskusije:

a.         Lisice samo povremeno borave na nadmorskim visinama iznad 1.500 m, ali ta područja nisu mjesto njihovog stalnog boravka.  

b.        Lovna sezona na lisice počinje 1. Oktobra i završava se krajem februara. Neka lovačka udruženja imaju plan odstrjela lisica, a neka ne. Takvi planovi su odobreni, u većini ali ne i u svim kantonima, od strane lokalnih vlasti (kantonalna ministarsva poljoprivrede).  

c.         Lov na lisice će se provesti skoro isključivo tokom decembra. 

d.        Proizvođači krzna nisu više zainteresovani za sirovu kožu lisica i jedini razlog za njihov odstrjel je da se održi izvjesna kontrola njihovih predatorskih aktivnosti da bi se otklonila prijetnja za neke druge vrste.       

e.         Teoretski bi bilo potrebno definisati procent lisica koje treba uzeti za nadzor naspram ukupne populacije i unaprijed elaborirati plan sa svim operativnim detaljima.      

f.          Predloženo je da projektni tim prisustvuje sastancima lovaca iz svih lovačkih društava kako bi se oni informisali o ciljevima kampanje i složili sa implementacionom strategijom.     

g.         Kada se podrobnija implementaciona strategija kasnije predloži i općenito prihvati, predviđa se da će ona biti dovoljna za projekt da se pripremi informacija ili članak za objavljivanje u lovačkim novinama i elektronski na web stranicama lovačkih društava.        

h.        Naknada za lovce u iznosu od 20 EUR će biti prihvatljiva za lovce. Postoji poseban cjenovnik za odstrjel, ali za podršku projektu 20 EUR će biti dovoljno. 

i.          Ako bi se od lovaca tražilo da isporuče leševe lisica u udaljenu veterinarsku stanicu, mogli bi se pojaviti dodatni troškovi (transport, dnevnice, itd.).

j.          Predloženo je da bi, ako je cilj postvakcinalnog nadzora 400 lisica sa teritorije cijele zemlje, jednostavan način dosezanja tog broja, uz istovremeno pokrivanje cijele teritorije, bio uzimanje po dvije lisice iz svakog lovišta kojih ima približno 200 u oba entiteta i Brčko distriktu.      

k.        Novac za isplatu naknada treba biti prebačen u svaku  loačku organizaciju ili njihovim savezima i treba osmisliti sistem potvrda isplate naknada kako bi se ostvarila potpuna kontrola nad finansijama u skladu sa pravilima Evropske komisije.       

l.          Osnovno je tačno definisati proceduru za lovce u vezi skupljanja i dostave lisica na određena mjesta (u ovom trenutku je predviđeno da će lovci dostaviti uzorke najbližoj veterinarskoj stanici, koja će obavijestiti veterinarske institute u Sarajevu ili Banjoj Luci. Vozilo sa instituta će pokupiti uzorke iz veterinarskih stanica i odnijeti ih u laboratorije gdje će oni biti, ukoliko je potrebno, ohlađeni ili zamrznuti do testiranja).

m.     [Jednako je važno da priručnik o proceduri sadrži instrukcije za sve učesnike u postvakcinalnom nadzoru kako bi se osiguralo da svaka involvirana osoba ima jasnu i razumljivu sliku cijelog procesa od odstrjela lisice do izvještavanja o razultatima testiranja.]

n.        Predsjednik Saveza lovačkih organizacija BiH garantuje da će uzorci sa lovišta koje pokriva ovaj savez biti dostavljeni ukoliko se obezbijedi isplata naknada.       

o.        Lovci su prilično obrazovani, posjeduju svijest o ovom problem i imaju pozitivan stav u pogledu iskorjenjivanja bjesnila.     

p.         U Federaciji postoji 7 do 10 lovišta po kantonu. Kanton 10 ima 22 lovišta, a Srednjebosanski kanton ih ima 28. Posavski kanton ima 3 lovišta, ali nije važan u ovom slučaju pošto je u njemu malo lisica. Bosansko-podrinjski kanton takođe ima 3 lovišta, ali je u njemu broj lisica 10 puta veći nego u Posavskom kantonu. Što je površina manja, treba manje uzoraka uzeti. [U Republici Srpskoj postoji približno 90 lovačkih društava].

q.        Obično postoji jedno lovačko društvo u svakoj opštini. U nekim opštinama postoji više društava. Srednjebosanski kanton ima neke opštine sa po tri društva.     

r.         Procjenjuje se da u Federaciji ima 8.185 lisica. Postavlja se pitanje koji bi bio potreban procent lisica odstrijeljenih i dostavljenih na testiranje.        

s.         Ne treba opteretiti obije laboratorije sa uzorcima. Dostava uzoraka se treba, koliko god je moguće, protegnuti na više sedmica kampanje. Potrebno je definisati vrijeme odstrjela za svako lovačko društvo [s mogućnošću da grupa društava skupi uzorke u kratkom periodu kako bi se omogućilo laboratorijama da ih preuzmu].

t.          Tuzlanski kanton će obezbijediti maksimalnu podršku projektu jer se godinama suočava sa problemom bjesnila. Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona posjeduje godišnji plan za odstrjel lisica, ali lovci dobivaju samo bodove za to, nema nikakvih finansijskih naknada.Obezbjeđivanje naknada će zainteresirati lovce za odstrjel. Predsjednik ovog saveza će organizirati sastanak sa svim predstavnicima lovačkih društava u tom kantonu kako bi ih pripremio za kampanju odstrjela.

       

6.      Priprema informacija i instrukcija za lovce je već u toku.   

7.      Nadoknada za lovce je obrađena u tački 5.  

8.     O kampanji nadzora klasične svinjske kuge se nije raspravljalo tokom sastanka.     

9.      Zaključci sa sastanka će biti prezentovani za diskusiju na sastanku Nadzornog odbora projekta u utorak, 20. 09.

 

 

Zapisnik sastavili:

 

Ian Robertson

Vođa projektnog tima

 

Nedžad Hadžialić

Veterinarski asistent na projektu

 

15. 09.  2011.